Svjetski dan oralnoga zdravlja (eng. World Oral Health Day, WOHD) obilježava se svake godine 20. ožujka te se na taj dan dodatno promiče razvoj svijesti o važnosti oralnoga zdravlja. Također bitna tema o kojoj se nastoji podignuti svijest je koliko briga o oralnoj higijeni utječe na očuvanje općeg zdravlja. U ovim specifičnim uvjetima u kojima trenutno živimo stavlja se veliki naglasak na zdravlje, pri čemu su iznimno bitne redovite posjete i kontrole kod doktora dentalne medicine. Prevencija i održavanje često su ključni pojmovi kako za zdravlje usta tako i za cjelokupno zdravlje organizma.
Usna šupljina čini sastavni dio organizma te je poveznica između okoline i tijela. Mnoge sustavne bolesti mogu svoje prve znakove očitovati na sluznici, zubima ili potpornim tkivima zuba. Također bolesti usne šupljine, sluznice, zuba i potpornih tkiva zuba mogu imati utjecaj na razvoj sustavnih bolesti ili na pogoršanje već postojeće bolesti. Drugim riječima, oralno i opće zdravlje međusobno su povezani i utječu jedno na drugo. Zbog toga briga o zdravlju usne šupljine ujedno je i briga o općem zdravlju.
Bolesti usne šupljine i kako dolazi do njih?
Kroz usta ulazi najveći broj bakterija i virusa te se stoga usna šupljina mora zaštiti. Ako oralna higijena nije zadovoljavajuća i/ili neredovito posjećujete svog doktora dentalne medicine moguće je stvaranje nakupina biofilma (dentalnog plaka tj. nakupina bakterija) koja s vremenom vodi prema nekoj od komplikacija kao što su upala zubnog mesa, krvarenje desni i na kraju pomičnost zubi te njihovo ispadanje.
Parodontna bolest osim što ima negativan utjecaj na zdravlje usne šupljine, može utjecati i na neka druga sustavna stanja i bolesti. Bakterije i virusi u usnoj šupljini kroz prostor između zuba i desni, koji se stvorio povlačenjem desni, imaju direktan prolaz u krvotok što pogoršava simptome šećerne bolesti te povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, rizik od preranog rođenja djece sa malom porođajnom težinom, rizik od plućnih bolesti…
Šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti i parodontitis
Parodontitis predstavlja faktor rizika za nastajanje i razvitak kardiovaskularnih bolesti. Postoji gotovo 2,5 puta veći rizik od srčanih bolesti kod pacijenata koji imaju parodontnu bolest. Zbog povezanosti usne šupljine sa cijelim organizmom, bakterije iz različitih žarišta u ustima kao što su neliječeni zubi, oštećeni parodont ili oštećena sluznica mogu prijeći u krvotok i naseliti prethodno oštećene dijelove tijela kao što su npr. srčani zalisci, stjenke krvnih žila… Također mogu pridonijeti razvoju ateroskleroze i tako ugroziti zdravlje srca, bubrega, izazvati moždani udar ili ugroziti trudnoću.
Šećerna bolest (dijabetes) može pogoršati parodontitis, a on može negativno utjecati na njezinu kontrolu. Dijabetičari koji imaju teži oblik parodontne bolesti imaju i lošiju kontrolu glukoze u krvi i češće razvijaju ostale komplikacije šećerne bolesti. Parodontna terapija može poboljšati kontrolu glukoze u krvi. Šećerna bolest i parodontne bolesti su kronične bolesti, ali mogu se liječiti te ih se treba držati pod kontrolom dugoročnim liječenjem.
Zaštite svoja usta i poboljšajte svoje opće zdravlje
Kako bismo spriječili da bakterije iz usne šupljine uđu u naš organizam i potaknu razvoj bolesti, potrebno je provoditi svakodnevno oralnu higijenu te barem dva puta godišnje odlaziti na profesionalno čišćenje zubi (profilaksa) kod doktora dentalne medicine. Dobra oralna higijena postiže se četkanjem zubi dva puta dnevno sa adekvatnom četkicom, korištenjem zubnih pasta sa fluorom, ispiranjem kvalitetnim vodicama za ispiranje usta te čišćenjem prostora između zubi zubnim koncem ili interdentalnim četkicama.
Because a healthy smile is a beautiful smile!
Journal by dr.Marina Jardas
Za sva pitanja, savjete i pregled kontaktirajte nas:
+385 51 718 050
dr@jelusic.com